10 May
  • By OTVORENA MREŽA
  • Cause in

OKRUGLI STO: BiH mora riješiti problem dijaliznih pacijenata

Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Na okruglom stolu u Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ održana je zanimljiva rasprava o temi:“ Hronična bubrežna bolest“, kako bi se skrenula pažnja javnosti na ovaj veliki zdravstveni problem.

S obzirom da se broj pacijenata sa ovom bolešću povećava, a prognoze za budućnost nisu optimistične, tražio se odgovor na pitanje – zašto se radi malo transplantacija dijaliziranih pacijenata u domaćim zdravstvenim ustanovama?

Jedna od poruka sa ovog stručnog skupa je i da ovakvo stanje zahtjeva sistemsku promjenu zdravstvenog sistema.

Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice, podsjetio je da je trenutno 27 . dijaliznih centara u BiH i da je registrovano preko 2.700 pacijenata na dijalizi a da se godišnje uradi 20 transplantacija.

Dr Zlatko Kravić

Nešto se uradi u BiH ali najviše u inostranstvu putem NVO „OTVORENA MREŽA“ ili zahvaljujući pomoći dobrih ljudi. Smatra da u BiH postoji domaće pameti koja bi mogla da pomogne ovim pacijentima ako bi bilo podrške nadležnih. Više od 700 pacijenata je obrađeno i čeka transplantaciju ali se to ne dešava.  Upitao je prisutne predstavnike resornih ministarstva i ZZO kantonalnog i federalnog nivoa, zašto je tako i zašto se dijaliznim pacijentima ne omogući transplantacija i popravljanje kvalitete života?

Također je predložio kao jedno od rješenja informatizaciju laboratorijskog sistema, kojim bi se pomoću testa, brže i lakše prepoznala svaka promjena bubrežne funkcije.

Predsjednica “Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH” (UNDT BiH) i predsjednica “Donorske mreže BiH” dr. Halima Resić je istakla da je ključna prevencija hronične bubrežne bolesti, i da ova bolest postaje svjetski zdravstveni problem. Naglasila je da je posebno rizična populacija iznad 60. godina te dijabetičari, hipertoničari, osobe starije životne dobi, koji bi trebali obavezno da rade skrining na hroničnu bubrežnu bolest. Izrazila je nadu da će relevantne institucije krenuti sa programima prevencije koji bi trebale da počnu od primarne zdravstvene zaštite.

 

Pr Lionel Rostaing

Veliki prijatelj BiH Pr. Lionel Rostaing, šef nefrološkog i transplantacionog Odjela bolnice “Michallon” u Grenoblu, obratio se prisutnima videolinkom. Kazao je da osam godina ima odličnu saradnju sa timom OTVORENE MREŽE BiH, koju vodi dr. Almir Čehajić Batko i da je ovim putem u francuskim bolnicama transplantirano više od 50 pacijenata iz cijele BiH.

Podsjetio je da je u ranijem periodu bilo više eliminirajućih faktora kada je transplantacija u pitanju ali da je on uveo posebnu metodu u svojoj bolnici kojom se krvne grupe donora i primaoca bubrega ne moraju poklapati. Iskazao je čuđenje zbog niskog nivoa transplantacija u BiH ali i poteškoće na koje je nailazila njegova bolnica kod naplaćivanja troškova od Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. Kazao je da se trebamo boriti za dijalizirane pacijente tako što ćemo im obezbijediti transplantacije. Profesor je ponudio stručnu pomoć, pogotovo kada se radi o mladim ljudima.

Posebno emotivna je bila ispovijest Mime Šahinpašića, koji je bio dijalizirani pacijent i nakon toga je dva puta radio transplantaciju bubrega. Za njega je dijaliza umiranje a jedino rješenje je transplantacija. Uradio je to zahvaljujući OTVORENOJ MREŽI i prof. Rostaingu, za kojeg kaže da je pravi prijatelj pacijenata.

OTVORENA MREŽA sa 23 zaposlenih, visoko obrazovanih mladih ljudi obilježila je ove godine deceniju rada, kazao je njen predsjednik dr. Almir Čehajić-Batko i u tom periodu pomogli su mnogim ljudima.

Dr Zlatko Kravić, Pr Halima Resić, Dr Almir Čehajić Batko, Mimo Šahinpašić, Tomislav Žuljević i Amela Šiljević

Ukazao je na loš sistem u BiH i brojne birokratske prepreke, što je potpuna nebriga o ljudima. Pozvao je sve one koji mogu pomoći da se sistemski riješi ovaj problem te je predložio da se uloži napor da se u Općoj bolnici oformi centar gdje bi se radile transplantacije.

Predsjednik “Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH” Tomislav Žuljević je kazao da je bio 14 mjeseci na dijalizi, te da je transplantiran prije skoro 12 godina.

“Dobio sam bubreg od sestrića i volio bih da svako ko može i ima nekoga, da daruje bubreg svom bližnjem, ko je na dijalizi, da ga riješi tih muka jer je transplantacija novi život”, kazao je Žuljević. U ime Udruženja je izrazio veliko nezadovoljstvo odnosom nadležnih prema dijaliziranim pacijentima.

Imunolog Jasenko Karamehić, sa velikim međunarodnim iskustvom u transplantaciji, je kazao da je transplantacija složena, ali da se može raditi ako ima znanja i organizovanosti te je iznio ideju da Vlada Kantona Sarajevo podrži Opću bolnicu u formiranju transplatacionog centra.

“Transplantacija je skupa, ali je sve jeftinije od života na dijalizi”, poručio je.

Današnji razgovori su bili na nivou inicijative, dalje sve zavisi od sluha onih koji o tome odlučuju. Volje da se napravi iskorak ne nedostaje.

Podsjetimo, hronična bubrežna bolest je šesti vodeći uzrok smrtnosti i postaje svjetski zdravstveni problem. Smatra se da oko 850 miliona ljudi širom svijeta ima neki od stadija hronične bubrežne bolesti.

Tekst u cijelosti preuzet sa : www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/bih-mora-rijesiti-problem-dijaliznih-pacijenata-emotivna-ispovijest-mime-sahinpasica/336289

 

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.